Ketoza

Ketoza

Ketoza

Ketoza nastaje najčešće u ranoj laktaciji, kada su potrebe mlečne žlezde za glukozom veće nego što u organizmu ima raspoložive glukoze tj. kada unos energije ne odgovara trenutnim potrebama životinje. Najčešće se javlja u razdoblju od nekoliko dana do šest nedelja nakon teljenja i to kod visokoproizvodnih životinja. Glavni uzrok nastanka je nemogućnost životinja da konzumiraju dovoljno hrane, jer maksimalan unos hrane kasni za maksimalnom proizvodnjom mleka. Ova neravnoteža uslovljava povećanu mobilizaciju glikogena iz hepatocita (jetre) i mobilizaciju masti iz telesnih rezervi. Kao posledica toga nastaju hipoglikemija i hiperketonemija sa pojavom većih količina ketonskih tela u mokraći. Krave koje boluju od ketoze su u negativnom energetskom bilansu, pa mobilišu rezerve u obliku masnog tkiva iz kojeg, zbog nedostatka glukoze, nastaju ketonska tela. Normalan nivo ketonskih tela u krvi je ispod 10mg/dl, a već blažim porastom životinje ulaze u subkliničku ketozu. Pri tom obliku bolesti dolazi do pada mlečnosti u ranoj laktaciji.

U osnovi organskih promena kod ketoze u prvom planu je zamašćena jetra koja u nekim slučajevima može da bude veoma izražena. Infiltraciju masti u jetri prati smanjenje količine glikogena u hepatocitima. Praktično, usled velikog priliva masti u jetri se smanjuje količina glikogena u hepatocitima, ali i intenzitet procesa glukoneogeneze. Zbog toga ketozno stanje krava redovno prati manje ili više izražena hipoglikemija. Kliničke manifestacije (hipoglikemija, acetonemija, acetonurija, poremećaji funkcije organa za varenje, nervni i puerperalnoj parezi slični simptomi) nastaju tek onda kada su iscrpljene rezerve glikogena iz jetre i nastaje hipoglikemija. Kod ketoze postoji pozitivna korelacija između stepena masne infiltracije i koncentracije ketonskih tela u krvi i mokraći i negativna korelacija sa koncentracijom glukoze u krvi.

U ketozi je značajna promena i smanjenje nivoa glukoze u krvi koja normalno iznosi oko 50mg/dl. Najbolji način lečenja je intravenozna primena glukoze i dodavanje propilen glikola ili natrijum propionata u obrok. Uz to, povoljan učinak ima primena niacina i vitamina B12. Hranjenje energetski bogatim hranivima uz dodatak propionske kiseline na kraju perioda zasušenja može smanjiti mobilizaciju masnog tkiva i time sprečiti subkliničku ketozu). Preventiva koja bi potpuno isključila bolest ne postoji, ali postoji niz pravila koja mogu znatno smanjiti učestalost, kao i težinu bolesti ako do nje dođe. Obrok tokom perioda zasušenja je ključan za uspešnu laktaciju. Isto tako treba izbegavati predobru kondiciju životinja koja može dovesti do smanjenog unosa hrane u ranoj laktaciji kao i lošu kondiciju koja neće osigurati dovoljne energetske zalihe. Obrok mora sadržavati dovoljne količine vlakana i biti ukusan kako bi se održali maksimalan unos hrane i poželjna količina mlečne masti. Uz to, mora sadržavati i sve ostale potrebne materije po preporukama, a bilo koje promene u obroku moraju biti postupne kroz najmanje 10 do 14 dana. U stadima s velikom učestalošću ketoze, kao i kod svih visokoproizvodnih stada treba provoditi redovnu kontrolu ketonskih tela.

Problem ketoze, kao jednog od najučestalijih poremećaja u zapatima krava visoke mlečnosti, može se u celini sagledati jedino ukoliko se stalno vrši metabolička kontrola krava u visokom graviditetu i puerperijumu. U stadima sa slabom reprodukcijom, u kojima značajan procenat krava ima dugu „stvarnu“ laktaciju, postoji tendencija ka gojaznosti, a time i većoj učestalosti metaboličkih poremaćaja koji se klinički manifestuju kao ketoza.

Svako stanje koje dovodi kravu u negativan energetski bilans, dovodi i do mobilizacije masnog tkiva i posledičnog porasta slobodnih masnih kiselina u krvi. Kod porasta masnih kiselina u krvi jetra povećava količinu koju uzima i dolazi do odlaganja masti (masna jetra). Najveći rizik postoji kod životinja koje su imale ketozu i produženi period zasušenja. Sindrom najčešće nastaje kad je životinja hranjena energetski prebogatom hranom tokom perioda zasušenja. Simptomi bolesti su slični kao kod ketoze: depresije i opšte slabosti. Mobilizaciju masti je moguće ograničiti pravilnom ishranom koja će minimalizovati mogućnost nastanka negativnog energetskog bilansa. Nastanak omašćenja jetre može se prevenirati posmatranjem kondicije krava tokom kasne laktacije i perioda zasušenja. Krave ne smeju biti u predobroj ili lošoj kondiciji odnosno, treba paziti da ne gube ili ne dobijaju više od pola kondicijske ocene tokom perida zasušenja.

ZasušenjeSrednji period zasušenjaPrelazno razdoblje
HranjenjeNagla promenaObrok za zasušenjePrelazni obrok
Trajanje7 dana32-39 dana19-21 dan
Kondicija3+ od 4-3+ do 4-3+ do 4-
KoncentratništaPrema kondiciji 1,5 – 2,5kg/dan0,5-0,8% tel. mase pre teljenja
1% tel mase od teljenja
PostupakTretiranje vimenaProvera kondicije
Vakcinacija
Kontrola parazita
Minerali, vitamini
Kontrola papaka
Preseliti u prostor za teljenje
Pažljivo motriti
Budite u toku
Prijavite se i budite u toku sa najnovijim informacijama o našim proizvodima.

Slični proizvodi

Izdvajamo iz ponude

AC Quick Fit

Odmah nakon telenja! U poslednjem stadijumu porođaja potrošnja energije je izuzetno velika. AC-Quick Fit je osmišljen da

Saznajte više

Energylac

Energylac – Surutka obogaćena masnoćom (koncentrat dobijen sprej postupkom) Schils nudi različite vrste mlečnih koncentrata

Saznajte više